{"id":630,"date":"2026-11-01T12:33:52","date_gmt":"2026-11-01T12:33:52","guid":{"rendered":"https:\/\/cmessa.org\/?p=630"},"modified":"2026-11-15T14:09:29","modified_gmt":"2026-11-15T14:09:29","slug":"sveti-grad-jerusalim-izmedu-tri-monoteisticke-religije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/cmessa.org\/sr\/sveti-grad-jerusalim-izmedu-tri-monoteisticke-religije\/","title":{"rendered":"Sveti grad Jerusalim \u2013 izme\u0111u tri monoteisti\u010dke religije"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Malo je gradova na svetu \u010diji istorijski, religijski i politi\u010dki zna\u010daj prevazilazi njegove geografske granice. Jerusalim se u tom smislu izdvaja kao jedinstven, jer za pripadnike tri najve\u0107e religije (hri\u0161\u0107anstva, islama i judaizma), on predstavlja mesto od velikog istorijskog i politi\u010dkog zna\u010daja, simbol kolektivnog identiteta, a pored toga ima i oreol \u201esvetog\u201c pa simbolizuje i mesto duboke duhovne va\u017enosti. Upravo zbog toga, status Jerusalima je jedno od najslo\u017eenijih i najosetljivijih pitanja Bliskog istoka, a mo\u017ee se re\u0107i i arena u kojoj se ukr\u0161taju interesi najve\u0107ih svetskih sila.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Religija je u praksi oduvek bila neodvojiva od politike i upravo zbog te \u010dinjenice religijski zna\u010daj Jerusalima se ne mo\u017ee posmatrati odvojeno od njegovog politi\u010dkog uticaja, pre svega na region, ali i \u0161ire. Iako aktuelni sukobi na prostoru Bliskog istoka, posebno onaj u Gazi \u010diji su glavni akteri Palestinci i Izraelci, u sebi sadr\u017ee elemente nacionalnog, etni\u010dkog, istorijskog, ideolo\u0161kog, oni su svakako i religijski, jer se u sredi\u0161tu nalazi te\u017enja pripadnika razli\u010ditih vera da preuzmu potpunu kontrolu nad zemljom koju smatraju svetom, a to je upravo Jerusalim.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jevreji, da bi se u potpunosti ostvarili kao vernici, moraju obavljati odredjene verske prakse i po\u0161tovati propise koji su poznati kao halaha. Vrlo je va\u017eno da se oni moraju obavljati u Solomonovom hramu, koji je dva puta ru\u0161en, prvi put od strane Vavilonaca, a drugi put Rimljana. Prema predanju i Biblijski gledano, kralj Solomon je podigao hram na svetoj gori Sion, gde je Avram bio spreman da po Jahveovom nalogu \u017ertvuje svog sina jedinca Isaka. Tako\u0111e, Jevreji veruju da je na gori Sion po\u010delo stvaranje sveta, jer je upravo na tom mestu Bog od zemlje stvorio Adama i udahnuo mu du\u0161u, a tu je pokopano i njegovo telo. Stena na kojoj je podignut Solomonov hram za Jevreje je \u201etemelj sveta\u201d i oni veruju da je pe\u0107ina ispod hrama mesto gde se potencijalno nalazi Zavetni kov\u010deg, koji je po predanju prorok Jeremija sakrio pre dolaska Vavilonaca i u kojem se \u010duvaju dve plo\u010de na kojima su ispisane Bo\u017eije zapovesti, sasud sa manom i Aronov procvetali \u0161tap. Po mnogima je upravo je to razlog te\u017enji izraelskih vlasti da vr\u0161e arheolo\u0161ka iskopavanja na Brdu hrama (Al Haram al \u0160arif), \u0161to ujedno predstavlja i oblik politi\u010dkog pritiska na muslimane i d\u017eamiju Al Aksa.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pored toga \u0161to im je hram sru\u0161en, a oni sami proterani sa zemlje koju smatraju svojom i svetom, Jevreji se nikada nisu odrekli ideje o povratku u Jerusalim i podizanja novog tre\u0107eg hrama i to na istom mestu gde se on nekada nalazio.&nbsp; To naravno nije stav svih Jevreja, neki smatraju da nije pravi trenutak i da treba izbe\u0107i politi\u010dku instrumentalizaciju takvog poduhvata, ali oni najradikalniji \u010dak smatraju da je izgradnja tre\u0107eg hrama preduslov da se pojavi Mesija, nakon \u010dega \u0107e uslediti dominacija Jevreja nad \u010ditavom planetom. Postoje informacije da je ve\u0107 obezbe\u0111eno sve \u0161to je potrebno za izgradnju hrama, od projekta pa do gra\u0111evinskog materijala, potrep\u0161tina za slu\u017ebu u hramu, pa \u010dak i crvenih junica koje tom prilikom treba da budu \u017ertvovane, kao deo religijskog obreda. Ipak postoji jedan problem, na mestu gde Jevreji \u017eele da podignu novi hram sada se nalaze d\u017eamije Al Aksa i Kupola na steni, koje su za muslimane tre\u0107e sveto mesto, odmah posle Meke i Medine. Dakle, Jevreji bi morali da sru\u0161e svete d\u017eamije da bi podigli svoj hram, \u0161to bi za muslimane bilo ravno smaku sveta, stoga oni nikada ne\u0107e dozvoliti da se to dogodi. Upravo je to jedan od najva\u017enijih elemenata sukoba i \u0161ireg konflikta na prostoru Bliskog istoka.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jedan od najveli\u010danstvenijih doga\u0111aja u islamskoj teologiji, po skromnom mi\u0161ljenju autora ovog \u010dlanka, svakako je no\u0107no putovanje proroka Muhameda poznato kao Isra i Mirad\u017e. Naime, prema predanju, Muhamed koji je \u010desto odmarao i molio se Alahu&nbsp;pored Kabe, jedne no\u0107i je zaspao, a iz tre\u0107eg puta probudio ga je an\u0111eo D\u017eebrail&nbsp; i doveo ga do bele krilate \u017eivotinje sa licem \u017eene i repom pauna po imenu Burak koju je uzjahao&nbsp; i zajedno sa D\u017eebrailom odleteo do Jerusalima, odakle se otisnuo na nebo, kroz sedam nebesa.&nbsp; Na svom putu, Muhamed je sretao razne poslanike, video lepotu nebesa i stigao do&nbsp; drveta lotusa (Sidrat al-muntaha), kod kojeg je od Alaha primio zapovest o obavljanju pet&nbsp; dnevnih molitvi (Alah je prevashodno zahtevao da vernici praktikuju 50 namaza, ali je Muhamed ponizno molio da broj molitvi bude manji, ta\u010dnije pet, a da svaka molitva vredi kao 10, kako bi olak\u0161ao umi) i fundamentima vere koje muslimani moraju po\u0161tovati. Nakon toga,&nbsp; Muhamed se vratio, prvo u Jerusalim, pa zatim u Meku gde je jo\u0161 uvek bila no\u0107.&nbsp; Prorokovo no\u0107no putovanje u islamu se posmatra kao nagrada Muhamedu od strane Alaha za njegovu \u017ertvu i ulo\u017eene napore u cilju \u0161irenja vere.&nbsp; Bilo Muhamedovo putovanje telesno ili&nbsp;duhovno, pa \u010dak i jedno i drugo, ono je svakako utemeljilo Jerusalim kao mesto od velikog zna\u010daja za&nbsp;islam i upravo u znak se\u0107anja na toj doga\u0111aj podignute su pomenute d\u017eamije Al Aksa i Kupola na steni.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iako nisu u epicentru trenutnih politi\u010dkih zbivanja u regionu i za hri\u0161\u0107ane je Jerusalim mesto od nemerljivog religijskog, duhovnog i istorijskog zna\u010daja, sveti grad koji predstavlja kolevku vere i mesto za koje se vezuju najzna\u010dajniji doga\u0111aji iz \u017eivota Isusa Hrista. Me\u0111u njima su i njegovo stradanje, raspe\u0107e i vaskrsenje, dakle Jerusalim simbolizuje Isusovu \u017ertvu, pobedu nad smr\u0107u i nadu vernika u spasenje. U Jerusalimu se nalaze najzna\u010dajnija svetili\u0161ta hri\u0161\u0107anske vere kao \u0161to su Isusov grob, mesto silaska Svetoga duha, Grob presvete Bogorodice, Blagodatni oganj koji se pojavljuje na Veliku subotu uo\u010di pravoslavnog vaskrsa i predstavlja pojavu Svetoga duha i potvrdu Isusovog vaskrsenja. Dakle Jerusalim je za hri\u0161\u0107ane najva\u017enije sredi\u0161te religijskog identititeta i hodo\u010da\u0161\u0107a. Tako\u0111e, Jerusalim ima va\u017eno mesto u eshatolo\u0161koj tradiciji pre svega u tuma\u010denjima drugog dolaska Isusa Hrista koji \u0107e prethoditi i kraju sveta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Upravo zbog preplitanja religijskih tradicija tri monoteisti\u010dke religije, Jerusalim ima izuzetno va\u017eno mesto u bliskoisto\u010dnoj politici. Pronalazak trajnog politi\u010dkog re\u0161enja za status Jerusalima sigurno je jedan od najva\u017enijih faktora bliskoisto\u010dnih konflikata, ali po svemu sude\u0107i, nije realno o\u010dekivati da \u0107e do njega do\u0107i, bar ne u skorije vreme. Trenutnu situaciju, mo\u017eda je i najbolje opisati <em>statusom kvo<\/em>, budu\u0107i da vernici sve tri religije nalaze na\u010din da realizuju svoje religijske prakse, a smatraju da je istina i pravda na njihovoj strani, pa bi bilo kakvo delimi\u010dno ustupanje u korist drugog moglo biti protuma\u010deno kao \u010din izdaje sopstvenih uverenja i odstupanje od Boga. Jevreji, iako ne dr\u017ee u potpunosti pod kontrolom Brdo hrama, posle gotovo dve hiljade godina \u017eivota u izgnanstvu, imaju svoju dr\u017eavu (koju muslimani ne priznaju) i formalno upravljaju Jerusalimom. Molitvu obavljaju ispred Zapadnog zida (Zida pla\u010da) koji ih podse\u0107a na nekada\u0161nji hram. Za muslimane, zna\u010dajno je to \u0161to imaju pristup Brdu hrama i svetim d\u017eamijama Al Aksa i Kupola na steni, a hri\u0161\u0107ani, pored drugih svetili\u0161ta, poseduju mesto koje smatraju svojim religijskim \u201esredi\u0161tem sveta\u201c, a to je Isusov grob.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jedan arapski geograf iz 10. veka rekao je slede\u0107e: Jedna molitva u Jerusalimu bolja je nego hiljadu molitva na drugom mestu. Bog opra\u0161ta onome ko do\u0111e u Jerusalim i on se osloba\u0111a svojih grehova. Ko je posetio Jerusalim, taj \u0107e oti\u0107i u raj.\u201c Dakle na osnovu ove mudre re\u010denice moglo bi se zaklju\u010diti da bi vernici umesto \u0161to tragaju za politi\u010dkim re\u0161enjem, trebalo da prihvate duhovno re\u0161enje, jer ono \u0161to je fizi\u010dke prirode ne mo\u017ee biti sva\u010dije, ali ono \u0161to je duhovno svako mo\u017ee dr\u017eati u svom srcu, pa bi krajnji cilj za sve vernike trebalo biti dospevanje u nebeski Jerusalim. Uostalom i samo ime grada Jerusalima poti\u010de iz korena re\u010di <em>yero<\/em> \u2013 temelj i <em>salem<\/em> \u2013 mir, dakle on je grad mira, iako na svojim zidinama nosi o\u017eiljke burne pro\u0161losti i brojnih ratova.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Malo je gradova na svetu \u010diji istorijski, religijski i politi\u010dki zna\u010daj prevazilazi njegove geografske granice. Jerusalim se u tom smislu izdvaja kao jedinstven, jer za pripadnike tri najve\u0107e religije (hri\u0161\u0107anstva, islama i judaizma), on predstavlja mesto od velikog istorijskog i politi\u010dkog zna\u010daja, simbol kolektivnog identiteta, a pored toga ima i oreol \u201esvetog\u201c pa simbolizuje i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":631,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[20],"tags":[23],"class_list":["post-630","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize","tag-analize"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/cmessa.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/630","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/cmessa.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/cmessa.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cmessa.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cmessa.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=630"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/cmessa.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/630\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":632,"href":"https:\/\/cmessa.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/630\/revisions\/632"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cmessa.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/631"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/cmessa.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=630"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/cmessa.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=630"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/cmessa.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=630"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}