{"id":633,"date":"2026-11-04T11:11:26","date_gmt":"2026-11-04T11:11:26","guid":{"rendered":"https:\/\/cmessa.org\/?p=633"},"modified":"2026-11-17T15:23:30","modified_gmt":"2026-11-17T15:23:30","slug":"karbala-kao-instrument-ideoloske-mobilizacije-irana-u-sukobu-protiv-sad-i-izraela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/cmessa.org\/sr\/karbala-kao-instrument-ideoloske-mobilizacije-irana-u-sukobu-protiv-sad-i-izraela\/","title":{"rendered":"Karbala kao instrument ideolo\u0161ke mobilizacije Irana u sukobu protiv SAD i Izraela"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za sukob izme\u0111u SAD i Irana, koji se rasplamsao 28. februara o.g,&nbsp; bez sumnje se mo\u017ee re\u0107i da je izazvao tektonske poreme\u0107aje u ve\u0107 u\u017earenom bliskoisto\u010dnom regionu, ali i ozbiljne geopoliti\u010dke i ekonomske posledice za ceo svet, potiskuju\u0107i \u010dak u drugi plan i rat u Ukrajini. Eskalacija netrpeljivosti izme\u0111u teokratskog re\u017eima Irana i SAD (koje su prema mi\u0161ljenju brojnih analiti\u010dara u ovaj rat u\u0161le vo\u0111ene ciljevima Izraela) dovela je do ogromne infrastrukturne \u0161tete \u0161irom regiona, vi\u0161e hiljada ljudi je ubijeno, milioni su raseljeni, a razmena vatre ugrozila je saobra\u0107aj u Ormuskom moreuzu, jednom od najva\u017enijih \u201euskih grla\u201c na svetu kroz koji je svakodnevno prolazilo izme\u0111u 20-30% svetske nafte, \u0161to je izazvalo nestabilnost globalnog energetskog tr\u017ei\u0161ta i ekonomije u \u0161irem smislu.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&nbsp;U svetskoj javnosti se sve vi\u0161e govori da je uprkos brojnim gubicima i smrti vrhovnog lidera ajatolaha Alija Hamneija, Iran \u017eestokim otporom iznenadio koaliciju SAD-Izrael, pa i da je figurativno re\u010deno \u201estrana koja je bila preodre\u0111ena da bude \u017ertva, iza\u0161la kao pobednik u ovom sukobu\u201c. Pored takti\u010dki dobro postavljene vojne strategije i kori\u0161\u0107enja geografskih resursa, tajna sna\u017enog otpora Irana le\u017ei u ideolo\u0161koj konstrukciji doga\u0111aja poznatog kao \u201eBitka kod Karbale\u201c koja je od velikog zna\u010daja za sve muslimane, a posebno je urezana u srcima \u0161iitskih vernika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U sredi\u0161tu ovog doga\u0111aja nalazi se imam Husein, unuk proroka Muhameda tj. sin njegove \u0107erke Fatime i imama Alija. Posle smrti Muhameda i vladavine \u010detiri pravedna halifa, na vlast dolazi Muavija koji otpo\u010dinje dinastiju Umajadskog halifata \u010diji je centar bio u Damasku. Njega je nakon smrti nasledio sin Jezid koji otvoreno zapo\u010dinje progon pripadnika Ehli bejta (naju\u017ee porodice proroka Muhameda).&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Naime, jedan od prvih poteza Jezida bio je upu\u0107ivanje poziva Huseinu da se pokori i iska\u017ee vernost vladaju\u0107em halifatu, \u0161to je on odbio i prebegao u Meku. Huseinu tada po\u010dinju da sti\u017eu pisma iz Kufe (ira\u010dkog grada koji je kolevka \u0161iitskog islama) od strane njegovih sledbenika i po\u0161tovalaca koji ga pozivaju da do\u0111e u njihov grad i povede ih \u201epravednim i ispravnim putem\u201c. Iako su ga mnogi upozoravali da bi put ka Kufi mogao biti rizi\u010dan, Husein je smatrao da je njegova du\u017enost da se odazove pozivu, iako je duboko u sebi znao da gotovo sigurno ide u smrt.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U me\u0111uvremenu, Ubejd Alah ibn Zijad, Jezidov namesnik Horasana, Basre i Kufe, uputio je najamni\u010dke snage sa zadatkom da uspostave kontrolu nad Kufom primenom brutalnog nasilja. Saznav\u0161i gde se nalazi Husein, Jezid \u0161alje konjicu da mu prese\u010de put u mestu Karbala, na 70-80 km severozapadno od Kufe. To se i dogodilo 2. oktobra 680. godine i imam Husein je sa svojih 72 najvernijih saboraca me\u0111u kojima su bili \u017eene, deca kao i \u010dlanovi njegove porodice osam dana bio opkoljen od strane vojske Umajadskog halifata koja je brojala vi\u0161e hiljada vojnika.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U neravnopravnoj borbi, iako su bili \u017eedni i iscrpljeni, njihova vera bila je nesalomiva i vo\u0111eni njome Husein i njegovi saborci su pru\u017eali nadljudski otpor brojnijem i nadmo\u0107nijem neprijatelju, da bi na kraju, zvani\u010dno 10. oktobra 680. godine, svi izginuli kao mu\u010denici. Sam Husein je pogo\u0111en strelom dok je poku\u0161ao da pri\u0111e izvoru i popije gutljaj vode, a nakon toga su ga neprijatelji dokraj\u010dili i odsekli mu glavu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovaj doga\u0111aj svi \u0161iiti obele\u017eavaju kao veliki praznik, poznat kao dan A\u0161ure tokom kojeg se prise\u0107aju mu\u010deni\u010dke smrti imama Huseina, a pojedini vernici \u010dak nanose sebi i povrede kako bi se poistovetili sa njim i iskusili njegovu patnju. Upravo je na osnovu bitke kod Karbale kod \u0161iita nagla\u0161en ideal mu\u010deni\u0161tva, zatim sposobnost suprotstavljanja brojnijem i ja\u010dem protivniku, pa i spremnost na potpuno stradanje.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Te ideale \u0161iiti praktikuju u svakodnevnom \u017eivotu, a oni se reflektuju i na me\u0111unarodne odnose. To se videlo i tokom rata Irana sa SAD, a pojedini izvori \u010dak navode da se i ajatolah Ali Hamneji svesno \u017ertvovao zajedno sa \u010dlanovima svoje porodice ne \u017eele\u0107i da se krije, kako bi i sam podelio sudbinu Huseina i napustio ovozemaljski svet kao mu\u010denik.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dakle u o\u010dima Iranaca, ali i ve\u0107eg dela \u0161iitskog sveta, ameri\u010dki predsednik Donald Tramp je \u201ereinkarnacija\u201c halifa Jezida, a njegova mo\u0107na vojska, zajedno sa izraelskim oru\u017eanim snagama predstavljaju \u201enovi Umajadski halifat\u201c \u010diji je cilj uni\u0161tenje Irana, dok su ajatolah Ali Hamnei, kao i njegova porodica i saborci bili preodre\u0111eni da podnesu \u017ertvu, ba\u0161 kao Husein i njegovi pratioci u Karbali.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U kolektivnom se\u0107anju \u0161iitskih muslimana, bitka kod Karbale predstavlja vi\u0161e od istorijskog doga\u0111aja. Ona je simbol nepravde, \u017ertve i otpora. Od Iranske islamske revolucije iz 1979. godine, Karbala je usa\u0111ena kao sna\u017ean ideolo\u0161ki alat Irana koji uti\u010de na dono\u0161enje politi\u010dkih odluka, mobilisanje stanovni\u0161tva, ali i definisanje odnosa prema spolja\u0161njim neprijateljima, pre svega SAD i Izraelu. Uostalom, jedna od poznatijih krilatica \u0161iitskih muslimana glasi: \u201eSvaki dan je A\u0161ura, svako mesto je Karbala\u201c.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>*Ovaj \u010dlanak prethodno je objavljen u listu Politika 8. jula 2026. godine pod naslovom \u201eBitka kod Karbale \u2013 ideolo\u0161ko oru\u0111e Irana u ratu protiv Izraela.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za sukob izme\u0111u SAD i Irana, koji se rasplamsao 28. februara o.g,&nbsp; bez sumnje se mo\u017ee re\u0107i da je izazvao tektonske poreme\u0107aje u ve\u0107 u\u017earenom bliskoisto\u010dnom regionu, ali i ozbiljne geopoliti\u010dke i ekonomske posledice za ceo svet, potiskuju\u0107i \u010dak u drugi plan i rat u Ukrajini. Eskalacija netrpeljivosti izme\u0111u teokratskog re\u017eima Irana i SAD (koje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":634,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[20],"tags":[23],"class_list":["post-633","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize","tag-analize"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/cmessa.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/633","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/cmessa.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/cmessa.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cmessa.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cmessa.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=633"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/cmessa.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/633\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":635,"href":"https:\/\/cmessa.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/633\/revisions\/635"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cmessa.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/634"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/cmessa.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=633"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/cmessa.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=633"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/cmessa.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=633"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}